AN DƯƠNG VƯƠNG (257 BC-179 BC, 78 makahiki)
Hits: 496
AN DƯƠNG VƯƠNG (257 BC-179 BC, 78 makahiki) ka mōʻī a hoʻokahi wale nō aliʻi o ka aupuni o Âu Lạc, kahi mokuʻāina kahiko i hoʻokumu ʻia i ka Red Delta Delta. ʻOiai ke alakaʻi o ka ʻOhana Viu Vit, ua eo ka hope loa Ali Hng o ka mokuʻāina ʻo Văn Lang a hui pū i kona poʻe - ʻike ʻia ʻo ka Lạc Việt - me kona poʻe ka ʻU Việt. Holo akula kahi Dương Vương a pepehi kanaka ma hope o ke kaua me Nā pūʻali Nanyue i ka makahiki 179 TK
Kawaihae
Kinohi
Tʻo ia nā antecedents o kēia kiʻi “ʻōpua”ʻOiai ʻo ka ʻike wale nō i hāʻawi ʻia e nā moʻolelo i kākau ʻia kona inoa, i ʻike ʻia e hoʻopili iā ia me ka kūlana kahiko o Shu i ka mea i kēia manawa Sichuan, naʻi ʻia e Qin moʻopuna i ka makahiki 316 TK1,2 ʻO kēia nō hoʻi ka ʻike kuʻuna o Pākē a ʻO nā mea mōʻaukala Vietnamese. Eia nō naʻe, aia kekahi mau pilikia kūlohelohe i ka ʻae ʻana i kēia kuʻuna kuʻuna.3 Nui nā moʻolelo e pili pū ana Nā moʻolelo o nā panalāʻau o nā ʻāina ʻo Jiao,4 Đại Việt sử lược, Đại Việt sử ký toàn thư ua ʻōlelo ʻo ia nō Shu aliʻi (ms. “蜀 王 子”, hua ʻōlelo maoli: “keiki a ke aliʻi Shu"), Akā ʻaʻole hiki iā lākou ke wehewehe kikoʻī i kāna kumu. Ma hope ua ʻike nui ʻia ka nuanced. I loko o Khâm định Việt sử Thông giám cương mục, ua kanalua nā mea kākau Ke kumu o King An Dương Vương, ke koi nei he hiki ʻole no a Shu aliʻi e hele i nā mile he mau mile, ma waena o nā ululāʻau, nā mokuʻāina he nui e lele kaua ʻO Văn Lang.5 I ka makahiki 1963, kahi kuʻuna waha o Kālepa Tày in E like me ke kiʻekiʻe o kapaʻia "Cẩu chủa cheng vùa”I hoʻopaʻa ʻia. 1,6 Wahi a kēia waihona, i ka pau ʻana o ʻO ka moʻokūʻauhau ʻo Hồng Bàng, he aupuni i kapa ʻia Nam Cương (lit. “palena hema") I kēia mau lā E like me ke kiʻekiʻe o a ʻo Guangxi.1 Loaʻa iā ia he 10 mau ʻāina, kahi i noho ai ka Mōʻī ma ke kikowaena (kēia ʻāina ʻo Cao Bằng i kēia lā). ʻO nā moku ʻeiwa ʻē aʻe i lalo o ka hoʻomalu a nā haku ʻeiwa.7 oiai ʻO ka makuakāne o King An Dương Vương (ʻO Chụ Chế Died 制) ua make, he keiki nō naʻe ia; Eia naʻe, ua hiki i kona ʻike iā ia ke mālama i ka noho aliʻi a hāʻawi pio nā haku āpau. Nam Cương ua lilo i ikaika a ikaika loa i ka wā ʻO Văn Lang lilo i nāwaliwali.1,6 Ma hope mai, ua hoʻouka ʻo ia ʻO Văn Lang a hoʻokumu i ka mokuʻāina o Âu Lạc. Kākoʻo ʻia ka moʻolelo e nā lole komo, nā relics a me nā inoa wahi ma Panalāʻau ʻo Cao Bằng. ʻO ke kuhi e pili ana i kona kumu ma ke ʻano he kamaʻāina kūloko i hōʻike ʻia i nā moʻolelo kaʻao, nā papa inoa, nā hoʻomana a me nā hoʻomanaʻo ʻana o ka poʻe.
Kumu o Âu Lạc
Prior i ka Ka hoʻomalu ʻana o Kina ma ka ʻāina, ʻākau a ʻĀkau waena o Vietnam i noho aliʻi ʻia e Lạc aliʻi (Nā mōʻī) i lawelawe ʻia e Lạc hầu a Lạc tướng.8 Ma kahi o 257 BCE, ua hoʻohui ʻia lākou e ka Moku'āina ʻo Nam Cương, ka mea i noho ma ka ʻaoʻao hema o Zuo muliwai, ke kiʻo wai hoʻoheheʻe o ʻO ʻoe ka muliwai a me ka ʻāpana o uka o Kahawai ʻo Lô, muliwai Gâm, a Ke kahawai ʻo Cầu.9,10 Ke alakaʻi o ka ʻU Việt, THỤC PHÁN, hoʻokahuli i ka hope loa Nā mōʻī, a hoʻohui 'ia nā aupuni' elua ma lalo o ka inoa o Âu Lạc, ke hoʻolaha nei iā ia iho Moi An Dương (ʻO ka Dương Vương).1
Kūkulu ʻana o Cổ Loa Citadel
Kloa Ua hoʻokumu ʻo AN D establishedNG i ka kapikala o Âu Lạc in ʻO Tây Vu, kahi i kūkulu ʻia ai kahi hale paʻa paʻa, i ʻike ʻia e ka mōʻaukala ʻo Kổ Loa.11 ʻO ia ke kikowaena politika mua o ka ʻO ka lāhui Vietnamese ma mua o ka wā Sinitian,12 me kahi embankment o waho e uhi ana i 600 hectare,13,14 kekahi o nā pūnaewele hoʻonohonoho prehistoric nui loa o hikina Hema Asia.15 ʻO ka inoa “Kổ Loa' ʻO Sino-Vietnamese heluhelu o 螺 ( Pākē waena (ZS) kuoX-luɑ > Haina Kina: ʻO Luó), ma ka manaʻo maoli “Puʻupuʻu Kahiko". Wahi a Đại Việt Sử Ký Toàn Thý, ua like ke ʻano o ka hale aliʻi me kahi puʻupuʻu.16 ke hōʻike nei i ka hale multi-layered o ka hale aliʻi me nā rampart concentric a me nā moats.17
Tua hoʻomanaʻo ʻia nā hanana e pili ana i ke kūkulu ʻia ʻana o kēia hale aliʻi ʻano like me ka spiral i ka moʻolelo o ka honu gula. Wahi a kēia kaʻao, i ke kūkulu ʻia ʻana o ka hale aliʻi, ua hana pohihihi ʻia nā hana a pau i ke ao i ka pō e kahi hui o nā ʻuhane e ʻimi nei e hoʻopaʻi no ke keiki a ke aliʻi i hala.18 Ua alakaʻi ʻia nā ʻuhane kūloko e kahi moa keʻokeʻo hoʻokahi tausani makahiki e kau ana ma kahi kokoke mauna Tam Đảo. Puhi ka Mōʻī i ka mea ʻala, pule, a hoʻāla i nā akua e kōkua iā ia. I ka pane ʻana i kāna noi, ua kū koke mai kahi honu gula nunui mai ka wai mai, pio ka moa keʻokeʻo, a pale iā ia a hiki i ka pau ʻana o ka hale aliʻi. I kona wā i hele aku ai, ua hāʻawi ʻo ia i kekahi o kona mau māiʻuʻu a kauoha i ka Mōʻī e hoʻohana ia mea ma ke ʻano he kumu kihi o ke keʻa, me ka hōʻoia ʻana me ia e hiki ʻole ai ke lanakila.
Kloa HE DƯƠNG i kauoha ʻia Cao Lỗ (a i ʻole Cao Thông) e kūkulu i ke keʻa a bapetizo ʻia ia “ʻO Saintly Crossbow o ke kuʻi gula mālamana kiʻekiʻe"(nỏ thần), kahi pana i hiki ke make i 300 mau kāne.8,18 Wahi a ka mea kākau moʻolelo KW Taylor, ke keʻa, me ka huaʻōlelo no ia, me he mea lā ua hoʻolauna ʻia i loko China mai Nā lāhui Austroasiatic ma ka hema i ke kenekulia ʻekolu a ʻehā paha BCE.18 Ua lilo koke ia i ʻāpana o ka Mea kaua Kina; Ua hiki i kāna ʻōnaehana hoʻonāukiuki ke kū i ke kaomi kiʻekiʻe a me ka hoʻokuʻu ʻana i kahi pua me ka ʻoi aku ka ikaika ma mua o nā ʻano kakaka ʻē aʻe. Ua ʻeli ʻia nā ʻano hana hoʻoheheʻe keleawe ʻelua i Vietnam; ʻo ka hapa nui o nā ʻano hana i hana ʻia i ka ʻohe.
Kaua me Nanyue
In 204 TK, ma Panyu (I kēia manawa ʻo Guangzhou), ZHAO TUO, a ʻōiwi o Zhending,19,20 i ka mokuʻāina ʻo Zhao (Hebei), hoʻokumu i ka aupuni o Nanyue.21 TAYLOR (1983) i manaʻoʻiʻo i ka manawa i ka Nanyue a Âu Lạc noho pū ʻia, Âu Lạc no ka manawa i ʻae ʻia ka suzerainty o Nanyue, akā ma mua o ka manaʻo ʻana i kēlā Nanyue ua hoʻokau i kekahi mana maoli ma luna o lākou, ua hōʻike wale kēia i kā lākou kūʻē kūʻē kūʻē iā Han. E like me nā pilina maluhia me Han ua hoʻihoʻi ʻia, Ka mana o Nanyue maluna o Âu Lạc hāʻule. Ka pūʻali koa Zhao Tuo ua hana e kūʻē i ka Han ua loaʻa i kēia manawa e hoʻoili kūʻē i ka Âu Lạc.22
Tʻaʻole kikoʻī ʻo ia i nā kikoʻī o ka hoʻouka kaua. Zhao Tuonā hopena mua a me ka lanakila e kūʻē i Moi An Dương i ʻōlelo ʻia i Nā moʻolelo o nā panalāʻau o nā ʻāina ʻo Jiao.4 Nā moʻolelo o ka Mea Mōʻaukala Nui ʻaʻole i ʻōlelo ʻia ʻO King An Duong ʻaʻole hoʻi ʻO ko Zhao Tuo pūʻali koa lanakila iā Âu Lạc; ʻo ia wale nō ma hope Ka make ʻana o Empress Lü (180 BCE), ua hoʻohana ʻo ZHAO TUO i kāna pūʻali koa ponoʻī e hoʻoweliweli a hoʻohana i ka waiwai e uku i ka Nā lihilā, ka Ou Komohana, A me ka Luo i ka waiho.23 Eia naʻe, ua hoʻoulu ʻia kēia moʻoʻōlelo i kahi kaʻao nona ka poʻomanaʻo o ka hoʻolilo ʻia o ka manu kuhukukū mai loko mai o ka honu ʻO King An Duong i Zhao Tuo. Wahi a kēia kaʻao, ua hāʻawi ka ʻāpana o ke keʻa i ka mana politika.ʻO ka mea hiki ke hoʻopaʻa i kēia keʻa ke aliʻi o ke aupuni; ʻo ka mea hiki ʻole ke hoʻopaʻa i kēia keʻa, e make ia. "24,25,26
UUa kūleʻa i ke kahua kaua, ua noi ʻo ZHAO TUO i kahi hoʻomaha a hoʻouna i kāna keiki ʻO Zhong Shi waiho aku i Moi An Dương e lawelawe iā ia.27,25 Ma laila, ʻo ia a Ke kaikamahine a King An Duong, MỴ CHÂU, aloha aloha a male ʻia.25,28 Ua koi ʻia kahi kapa komo o ka hui matrilocal i ke kāne e noho i ka hale o ka ʻohana o kāna wahine.29 A ʻo kahi hopena, noho lākou ma ʻO ka ʻaha o Duong a hiki i ʻO Zhong Shi mālama ʻia e ʻike i nā mea huna a nā papahana o King An Dương.29 ia manawa, King HE DUONG i mālama ʻia Cao Lỗ me ka mahalo ʻole, a haʻalele iā ia.30
ZHONG SHI i Mỵ Châu e hōʻike iā ia i ke keʻa kapu, me ka manawa i hoʻololi malū ʻo ia i kāna mea hoʻoheheʻe, hoʻonele ʻana i kāna mau mana kūikawā a hoʻolilo ia i mea ʻole.28 No laila ua noi ʻo ia e hoʻi i kona makuakāne, nāna i hoʻouka hou i kahi hoʻouka kaua hou Âu Lạc a ua eo kēia manawa Moi An Dương.29 Kākau ka mōʻaukala, i kona eo ʻana, ua lele ka Mōʻī i ke kai e hoʻomake i kona ola. I kekahi mana, haʻi ʻia ʻo ia e ka honu e pili ana i ka kumakaia a kāna kaikamahine a pepehi i kāna kaikamahine no kāna hana hoʻopunipuni ma mua o ka make ʻana iā ia iho. Hōʻike ka moʻolelo naʻe, ua puka aʻe kahi kuhukukui gula mai ka wai a alakaʻi iā ia i loko o ka ʻāina wai.25 Aia kekahi kuʻuna i holo aku ʻo King i ka hema a i kēia mau lā Nghệ An Panalāʻau, ke kūkulu ʻana i hale aliʻi hou a noho aliʻi a hiki i kona make ʻana.31
From nā mea i loaʻa i ka archaeological o Kổ Loa, he mea hiki ke ʻenehana ʻenehana mai ka Nā Aupuni Kauoha ua hoʻoili ʻia i ka ʻāina me kahi ʻano o nā mea kaua e like me nā pūʻali koa o kēia wā China, ke kuhi nei i ke ʻano o ke keʻa keu.pūʻali koa hiʻohiʻona hou”Hoʻomaʻamaʻa a kauoha ʻia e ʻO Cao Thông, ʻo ia hoʻipau ka pono”Me kāna ʻōlelo aʻo ʻole.32
Ka ho'oilina
Vnā mea kākau moʻolelo ietnamese ʻike maʻamau i nā hanana nui o kēia au me ke aʻa i ka mōʻaukala. Eia naʻe ua hoʻonohonoho ʻia ka wehewehe a me ka hoʻolaulea ʻana i ka mōʻaukala o ka wā, a i kekahi manawa kūʻē i ka ka mōʻaukala o ka wehewehe ʻana o Soviet i ka mōʻaukala.33 ka kapikala o King An Dương, CỔ LOA, ke kikowaena politika mua o ka ʻO ka lāhui Vietnamese ma mua o ka wā Sinitian.12 Aia i loko o ka pūnaewele he ʻelua set o waho o nā ramparts a me kahi hale paʻa ma loko, o ke ʻano huinahā. Aia nā moats i kahi o nā kahawai, me nā Ka muliwai ʻo Hoang Giang a me kahi pūnaewele o nā loko i hāʻawi ʻia Kổ Loa me ka pale a me ka hoʻokele.34 Kim kuhi ʻia ka heluna kanaka o Co Loa mai 5,000 paha a puni 10,000 poʻe.35
E hoʻomaopopo '
- TAYLOR 1983, s. 19.
- TERRY F. KLEEMAN 1998, p. 24.
- O'HARROW 1979, p. 148.
- E like me ka mea i ʻōlelo ʻia ma 'Lelo a Li Daoyuan i ka Kūlana Wai, Vol. 37
- Khâm định Việt sử Thông giám cương mục (欽 定 越 史 通 鑑 綱 目)
- ĐÀO DUY ANH 2016, p. 30.
- ĐÀO DUY ANH 2016, p. 29.
- KELLEY 2014, p. 88.
- ĐÀO DUY ANH 2016, p. 31.
- DEMATÈ 2015, p. 622-624.
- TAYLOR 2013, s. 14.
- MIKSIC & YIAN 2016, p. 111.
- MIKSIC & YIAN 2016, p. 156.
- KIM, LAI & TRINH 2010, s. 1013.
- KIM 2020, p. 231.
- NGÔ SĨ LIÊN et al., Đại Việt Sử Ký Toàn Thý "ʻO ka Dương Vương”Puanaʻī:“ 王 於 是 築 城 于 越 裳 , 廣 千 丈 , 盤 旋 如 螺 形 故 號 螺 城 ”tr:“A laila kūkulu ka Mō'ī i hale kūloko ma Việt Thường, hoʻokahi tausani-zhàng ākea, e ʻōwili ana a e ʻōwili ʻana e like me ke ʻano o kahi ʻoka. No laila, ua kapa ʻia ʻo Conch Citadel. "
- KIERNAN, BEN (2017). ʻO Việt Nam: kahi moʻolelo mai ka wā mua a hiki i kēia manawa. Hale Paʻi Kula ʻo Oxford. p. 34.
- TAYLOR 1983, s. 21.
- WATSON 1961, p. 239.
- YU 1986, p. 451–452.
- LOEWE 1986, s. 128.
- TAYLOR 1983, s. 24.
- WATSON 1961, p. 241.
- NAM C. KIM 2015, p. 5.
- TAYLOR 1983, s. 25.
- GEORGE E. DUTTON 2006, s. 70.
- LEEMING 2001, s. 193.
- KELLEY 2014, p. 89.
- TAYLOR 2013, s. 15.
- TAYLOR 2013, s. 16.
- TAYLOR 1983, s. 317.
- TAYLOR 2013, pp. 16-17.
- PATRICIA M. PELLEY - Vietnam Postcolonial: Nā Mōʻaukala Hou o ka National Past - ʻAoʻao 50 2002 “ka mea i hilinaʻi nui aʻe i ka hana a Lenin - ʻo Trần Quốc Vượng, Hà Văn Tấn, a me Phan Huy Lê - ka mea i paʻi i ʻelua mau ʻaoʻao hoʻokolohua ʻana, Primism Communism a me The History of Feudalism, kahi a lākou e ʻike ai i ka… .. komunism primitive i ka feudalism. Hoʻoulu ʻia e nā ʻōlelo a Lenin e pili ana i nā ʻāina Slavic, ua koi ikaika ka poʻe kākau moʻolelo ma ke kula nui e hoʻomaka me nā aliʻi Hùng a me ke aupuni o Văn Lang… ʻO ka hana Kina (mai ka makahiki 2879 BC a i ka 43 AD, ʻo ia hoʻi nā ʻōlelo Vietnamese i hoʻokumu ʻia i ka komunism primitive "
- HIGHAM 1996, p. 122.
- KIM 2015, p. 219-220.
ʻia ....................
- BALDANZA, KATHLENE (2016). Ming Kina a me Vietnam: Ke kūkā kamaʻilio nei i nā palena i ka wā kahiko o ʻAsia. Hale Paʻi Kula ʻo Cambridge. ISBN 978-1-316-44055-1.
- BRINDLEY, ERICA (2015). Kina Kahiko a me ka Yue: Nā ʻike a me nā ʻike ma ka palena hema, C.400 BCE-50 CE. Hale Paʻi Kula ʻo Cambridge. ISBN 978-110-70847-8-0.
- BUTTINGER, JOSEPH (1958). ʻO ka dragon liʻiliʻi: kahi moʻolelo politika o Vietnam. Nā mea hoʻolaha Praeger.
- KANAKA, OSCAR (1995). He moʻolelo o Vietnam: mai Hong Bang a Tu Duc. ʻO Greenwood Press. ISBN 03132-9-622-7.
- DEMATTÈ, PAOLA (Iune 2015). “Huakaʻi a me ka ʻāina: ka pali pōhaku ʻo Zuo River Valley o Guangxi Zhuang Autonomous Region, Kina". Kahiko. 89 (345): 613-628. hana: 10.15184 / aqy.2014.49.
- DE VOS, GEORGE A.; SLOTE, WALTER H., eds. (1998). Confucianism a me ka ʻohana. Ke Kulanui Moku'āina o New York Press. ISBN 978-0-791-43735-3.
- ʻO GEORGE E. DUTTON (2006). ʻO ka hoʻāla ʻana o ke Keikikāne ʻo Tay: Ke Kaiāulu a me ke kipi i Vietnam ʻewalu mau kenekulia. Hale Pai o ke Kulanui o Hawaii. ISBN 978-0-82482-984-1.
- DUTTON, GEORGE; WERNER, JAYNE; WHITMORE, JOHN K., hoʻoponopono. (2012). Nā Kumuwaiwai o ka Moolelo Vietnamese. Hoʻolauna i nā lāhui ʻAsia. Hale Paʻi Kula ʻo Columbia. ISBN 978-0-231-13862-8.
- ĐÀO DUY ANH (2016) [Paʻi mua ʻia 1964]. Qt nước Việt Nam qua các đời: nghiên cứu địa lý học lịch sử Việt Nam (ma Vietnamese). Nha Nam. ISBN 978-604-94-8700-2.
- ĐÀO DUY ANH (2020) [Paʻi mua ʻia 1958]. Lịch sử Việt Nam: Từ nguồn gốc đến cuối thế kỷ XIX (ma Vietnamese). Hale Pai Pai o Hanoi. ISBN 978-604-556-114-0.
- FERLUS, MICHAEL (2009). “He Layer o ka Dongsonian Vocabulary ma Vietnamese". Ka Nupepa o ka Hikina Hema Linguistics Society. 1: 95-108.
- HOÀNG, ANH TUẤN (2007). Silika no ke kālā: Nā Hōkū Hōlani-Vietnamese ; 1637 - 1700. BRILL. ISBN 978-90-04-15601-2.
- HIGHAM, CHARLES (1989). ʻO ka archeology o ka ʻāina nui Hikina Hema. Ke KulanuiʻO Cambridge University.
- HIGHAM, CHARLES (1996). ʻO ke au keleawe o ko ʻAsia Hikina Hema. Hale Paʻi Kula ʻo Cambridge. ISBN 0-521-56505-7.
- KELLEY, LIAM C. (2014), “Ke kūkulu nei i nā moʻolelo kūloko: ʻUhane, Moemoeā, a me nā Wanana ma ka Mōʻī Deltaval Red Medieval“, I ANDERSON, JAMES A. WHITMORE, JOHN K. (eds.), ʻO nā hālāwai o Kina ma ka Hema a me ke Komohana Hema: Ke hoʻokū nei i ka palena ahi ma mua o ʻelua tausani makahiki, ʻAmelika Hui Pū ʻIa: Brills, pp. 78-106
- KIERNAN, BEN (2019). ʻO Việt Nam: kahi moʻolelo mai ka wā mua a hiki i kēia manawa. Hale Paʻi Kula ʻo Oxford. ISBN 978-0-190-05379-6.
- KIM, NAM C. LAI, VAN TOI; TRINH, HOANG HIEP (2010). “ʻO Co Loa: kahi hoʻokolokolo o ke kapikala kahiko o Vietnam". Kahiko. 84 (326): 1011-1027. hana: 10.1017 / S0003598X00067041. S2CID 162065918.
- KIM, NAM C. (2015). Nā kumu o Vietnam kahiko. Hale Paʻi Kula ʻo Oxford. ISBN 978-0-199-98089-5.
- KIM, NAM C. (2020), “Ke ala e hele ai i ka paʻakikī paʻakikī a me ka mana mokuʻāina: kahi ʻike mai Hikina Hema a ʻĀkia“, I BONDARENKO, DMITRI M .; KOWALEWSKI, STEPHEN A. SMALL, DAVID B. (hua.), ʻO ka Evolution o nā Kula Kaiapuni. Ka Hoʻolālā ʻAna Honua Honua a me nā Lā Honua o ka Honua, Springer Publishing, pp. 225-253, hana: 10.1007 / 978-3-030-51437-2_10, ISBN 978-3-030-51436-5
- LEEMING, DAVID (2001). He Papa Wehewehe ʻ oflelo o ka moʻolelo Mythology o ʻAsia. Hale Paʻi Kula ʻo Oxford. ISBN 9780195120523.
- LI, TANA (2011), “ʻO kahi hiʻohiʻona Geopolitical“, Ma LI, TANA; ANDERSON, JAMES A. (hua.), ʻO ke kai kūwaha ʻo Tongking History, Pennsylvania: Ke Kulanui o Pennsylvania Press, pp. 1-25
- LI, TANA (2011), “Jiaozhi (Giao Chỉ) ma ke Han Period Tongking Gulf“, Ma LI, TANA; ANDERSON, JAMES A. (hua.), ʻO ke kai kūwaha ʻo Tongking History, Pennsylvania: University of Pennsylvania Press, pp. 39-53, ISBN 978-0-812-20502-2
- LOEWE, MICHAEL (1986), “Ka moʻokūʻauhau ʻo Han", I TWITCHETT, DENIS C.; FAIRBANK, JOHN KING (eds.), Ka Mōʻaʻike ʻo Cambridge o Kina: Volume 1, ʻO Chʻin lāua ʻo Han Empires, 221 BC-AD 220, Cambridge: Cambridge University Press, pp. 110-128
- MCLEOD, MAREKO; NGUYEN, THI DIEU (2001). Ka moʻomeheu a me nā hana maʻamau o Vietnam. Greenwood (paʻi ʻia ma Iune 30, 2001). ISBN 978-0-313-36113-5.
- MIKSIC, JOHN NORMAN; YIAN, GO GEOK (2016). ʻĀkia Hema hikina. ʻO Taylor & Francis. ISBN 978-1-317-27903-7.
- MILBURN, OLIVIA (2010). ʻO ka nani o Yue: He unuhi unuhi o ka Yuejue shu. Sinica Leidensia. 93. Mea hoʻopuka paʻi Brill. ISBN 978-90474-4-399-5.
- O'HARROW, STEPHEN (1979). “Mai Co-loa a i ke kipi ʻo Trung Sisters: ʻo Vietnam-Nam e like me ka loaʻa ʻana i ka poʻe Kina". Nā Manaʻo ʻAsia. 22 (2): 140-164. JSTOR 42928006 - ma o JSTOR.
- JAMIESON, NEIL L. (1995). Hoʻomaopopo i ka Vietnam. Hale Pai o ke Kulanui o Kaleponi. ISBN 9780520201576.
- SARDESAI, DR (2005). Vietnam, Ua hala a me kēia manawa. Ka hoʻopuka Avalon. ISBN 978-0-813-34308-2.
- ʻO SCHAFER, EDWARD HETZEL (1967), ʻO ka Manu Vermilion: Nā kiʻi Tʻang o ka hema, Los Angeles: Ke Kulanui o Kaleponi Press
- TAYLOR, KEith WELLER (1983). ʻO ka hānau ʻana o Vietnam. Hale Pai o ke Kulanui o Kaleponi. ISBN 978-0-520-07417-0.
- TAYLOR, KEith WELLER (2013). He Mōʻaukala o ka Vietnamese. Hale Paʻi Kula ʻo Cambridge. ISBN 978-0-521-87586-8.
- TERRY F. KLEEMAN (1998). ʻO Ta Chʻeng, Perfection Nui - Ka hoʻomana a me ka lāhui i loko o kahi Aupuni Milenialina Kina. Hale Pai o ke Kulanui o Hawaii. ISBN 0-8248-1800-8.
- WATSON, BURTON (1961). Nā moʻolelo o ka mea kākau moʻolelo nui o Kina. Hale Paʻi Kula ʻo Columbia.
- WU, NOHO ANA; ROLETT, BARRY VLADIMIR (2019). Nā moʻomeheu kai ākea prehistoric a me ka holo kai ma Asia Hikina. ʻO Springer Singapore. ISBN 978-9813292567.
- YU, YING-SHIH (1986), “Han haole pili", I TWITCHETT, DENIS C.; FAIRBANK, JOHN KING (eds.), Ka Mōʻaʻike ʻo Cambridge o Kina: Volume 1, ʻO Chʻin lāua ʻo Han Empires, 221 BC-AD 220, Cambridge: Ke Kula Nui o Cambridge University, pp. 377-463.
noka :
Ources Nā Kumuwaiwai: wikipedia.com.
◊ ʻO ke poʻo poʻomanaʻo, nā ʻōlelo puʻupuʻu, nā hua nui, nā wiwo ʻole, nā leka uila, nā kiʻi sepia i hoʻonohonoho ʻia e Ban Tu Thư - ma kahi o ka mea
BAN TU THƯ
6 / 2021